Xanana ema kaer. Pak Try, Xanana Sudah Saya Tangkap


Pak Try, Xanana Sudah Saya Tangkap

Pak Try, Xanana Sudah Saya Tangkap
“Pak Try, Xanana sudah saya tangkap. Apakah bisa saya selesaikan, Pak?” kata Theo kepada Try Sutrisno.
Sik, sik, sik…, mengko tak telepon (Nanti…, nanti…, saya telepon lagi),” kata Try Sutrisno, setengah gugup sambil menutup teleponnya.
 Sitasaun diálogu entre Panglima Komando Pelaksana Operasi (Pangkolakops) Timor-Timur (Tim-tim),  Letjen TNI (Purn.) Theo Syafei ho Panglima ABRI Jenderal Try Sutrisno wainhira kaptura Xanana Gusmão iha Suku Lahane Osidentál, Sub-distritu Díli Osidentál, iha (Sesta) 20 Novembru 1992. Iha lorokraik ne’e kedas, komitiva Panglima ABRI Try Sutrisno to’o kedas iha Díli hodi halo investigasaun no halo diálogu ho figura Xanana ne’ebé deskonfia sai “kakutak” ba Trajedia 12 Novembru 1991 iha Rate Santa Cruz Díli.
Ba Theo Syafei no Try Sutrisno, kaptura Xanana nu’udar vitória ida ba sira na’in rua no ba nasaun Indonézia. Katak, sira na’in rua nia susesu kaptura Xanana, bele sai vitória ida hodi lori sira na’in rua ba kaer fitun—bele hetan promosaun diviza ne’ebé ás tebes. Maibé, ba timoroan sira, kaptura Xanana nu’udar derrota ida ne’ebé halo “luta ba ukun rasik-án” ne’e sai biuk tiha. Katak, inimigu sira kaptura ona Xanana entaun Timor-Timur mós ema kaptura ona sai provínsia 27 hodi integra totál ba Indonézia nia ukun.
Xanana ninia kapturasaun halo ema wa’in sai bulak. Hosi Portugal, Prezidenti Mario Soares eziji ONU hodi husu ba Indonézia atu liberta Xanana. Simpatizantes Fretilin ema 150 inklui Xanana nia oan mane Nito (idade 21) no Zenilda Gusmão (idade 18) iha Austrália, halo demo hasoru Konsuladu Indonézia iha Melbourne atu liberta Xanana hosi kapturasaun ne’e. Xanana ninia espoza Emília (momentu ne’e halo idade 41) mós husu atu liberta Xanana tanba Xanana la’os kriminozu polítika. “Ha’u husu atu Austrália bele ajuda ha’u nia laen ninia libertasaun, atu nune’e ema labele trata nia hanesan kriminozu polítika ida,” dehan Emilia.
Xanana monu iha inimigu nia liman laran, Sesta (20 Novembru 1992), iha membru polísia ida nia uma iha Lahane Osidentál, Kopral Satu Agusto Pereira, iha uma ho metru 80 kuadradu ne’e besik militár Indonézia 632 sira nia baraka ho metru 30 de’it. Iha uma laran ne’e, fatin Xanana subar bá, halo ho forma letra “L” ho nia kle’an metru ida. Xanana nia naran hahú famozu iha tinan 1978 hafoin troka Nicolau Lobato nu’udar komandante FALINTIL. Iha tempu Portugés, Xanana nu’udar jornalista iha “A Voz de Timor”, Nia kaer rubrika “drama” no “poezia”. Tanba nia nu’udar poeta ida ne’ebé sempre krítika estadu no governu Portugal, maka A Voz de Timor ema lori ba tribunál no hetan multa 30.00 escudo. Hafoin ne’e, Xanana harii mesak jornál ida ho naran “Nakroma”.
Lahatene loos! Karik, iha konspirasaun polítika iha Xanana nia kapturasaun ne’e ka la’e, Try Sutrisno só bele hetan de’it promosaun diviza no hetan biban sai vise prezidenti no Theo Syafei so bele de’it hato’o lia-loos kona-ba Xanana ne’e liu-hosi ninia livru “Tidar Bhakti Tiada Akhir”. “Livru ida ne’e maka ko’alia kona-ba Xanana nia kapturasaun. Tempu ona ha’u atu hato’o lia-loos kona-ba Xanana,” dehan eis Panglima Kodam Udayana, Theo Syafei. Nune’e ka lanune’e, oras ne’e Xananq sai tebes líder nasionál ne’ebé karismátiku no sai mós lider ezemplar nasaun seluk iha rai-rai. Hein katak, hanoin hikas tinan 23 (20 Novembru 1992—20 Novembru 2015) ema kaptura Xanana ne’e, Xanana bele kaptura no liberta povu Timor-Leste hosi mukit no tauk ida atan nian. (Cassimata)

Komentar